Povijest Crkve: Ključni Događaji, Raskoli i Reforme

Rano kršćanstvo i progoni kršćana

1. Središta: Jeruzalem (Jakov), Antiohija, Rim (Petar). Apostol progona: Pavao.
2. Progon kršćana: Nastao zbog odbijanja carskog kulta. Prvi progoni: car Neron, 64. godine. Najkrvaviji progoni: car Dioklecijan.
3. Sloboda kršćanstva: Milanski edikt 313. godine (car Konstantin).

Srednjovjekovno redovništvo i raskol

5. Benediktinci: Osnovani 528. godine na Monte Cassinu.
6. Pravilo: Ora et labora (Moli i radi).
7. Prvi crkveni raskol: Borba Rima i Carigrada za prvenstvo u Crkvi (1054. godine).
8. Križarski ratovi: Vođeni radi oslobođenja Svete zemlje od islama. Održano je ukupno 8 ratova (1099. – 1270.).
9. Inkvizicija: Crkvena organizacija osnovana za borbu protiv krivovjerja.
10. Vrste inkvizicije: Rimska i španjolska inkvizicija (od 13. do 18. stoljeća).
11. Red male braće: Utemeljio sveti Franjo Asiški u 13. stoljeću.
12. Prosjački redovi: Nastaju u 13. stoljeću kao reakcija na bogaćenje Crkve; glavni predstavnici su franjevci i dominikanci.
13. Duhovna načela: Moli i radi; Samo vjera (Sola fide); Samo milost (Sola gratia).

Zlouporabe, reformacija i protureformacija

16. Simonija: Kupovanje ili prodaja duhovnih dobara i crkvenih službi.
17. Nepotizam: Dodjeljivanje unosnih crkvenih položaja i povlastica rodbini.
18. Sola scriptura (Samo Pismo): Temeljno Lutherovo načelo po kojem je mjerilo samo Biblija. Martin Luther odbacuje sve čega nema u Svetom pismu (štovanje svetaca, nauk o čistilištu, papinstvo, određene sakramente).
19. Sabor kao odgovor na reformaciju: Tridentski sabor (16. stoljeće); obnova i djelovanje svetog Ignacija Loyole (isusovci).
20. Utjecaj prosvjetitelja: Ukidanje inkvizicije, reforma teologije i sustavno pročišćavanje od zabluda i krivovjerja.

Crkva u modernom dobu i sabori

21. Dogma: Dogma o papinoj nepogrešivosti (Prvi vatikanski sabor, 1870. godine).
22. Socijalna enciklika: Rerum novarum, donio papa Lav XIII. 1891. godine.
23. Drugi vatikanski sabor: Sazvao papa Ivan XXIII., nastavio i zaključio papa Pavao VI.
24. Novosti Vatikanskog sabora: Uvođenje narodnog jezika u liturgijsko slavlje.
25. Nauk Vatikanskog sabora o Crkvi: Crkva je Narod Božji i otajstvo; ona je znak i oruđe najtješnjeg sjedinjenja s Bogom te jedinstva cijeloga ljudskog roda.

Dodatni pregled i sažetak gradiva

1. Središta i apostoli: Jeruzalem (Jakov), Antiohija, Rim (Petar); apostol progonitelj i apostol naroda: Pavao.
2. Uzroci progona: Odbijanje kulta cara; prvi progonitelj: Neron (64. g.); najokrutniji progonitelj: Dioklecijan.
3. Vjerska sloboda: Milanski edikt cara Konstantina, 313. godine.
4. Samostanski život: Benediktinci (528. g., Monte Cassino, načelo Ora et labora).
5. Istočni raskol: Sukob Rima i Carigrada oko univerzalnog prvenstva u Crkvi.
6. Križarski pohodi: Cilj je bio oslobađanje Svete zemlje od islama (8 vojnih pohoda između 1099. i 1270. godine).
7. Suzbijanje hereza: Inkvizicija (rimska i španjolska grana od 13. do 18. stoljeća).
8. Prosjački pokreti: Odgovor na materijalno bogaćenje klera (sveti Franjo Asiški, Red male braće, dominikanci).
9. Devijacije i kritike: Simonija (trgovina crkvenim dobrima) i nepotizam (pogodovanje rodbini).
10. Protestantska načela: Sola scriptura, Sola fide, Sola gratia; Tridentski sabor i katolička obnova pod vodstvom Ignacija Loyole.
11. Prosvjetiteljstvo i moderna: Gasnuće inkvizicije i reforme; dogma o nepogrešivosti pape (1870. g.); radnička prava u enciklici Rerum novarum (Lav XIII., 1891. g.).
12. Obnova 20. stoljeća: Drugi vatikanski koncil (pape Ivan XXIII. i Pavao VI.), uvođenje narodnoga jezika u misno slavlje te definiranje Crkve kao otajstva i Naroda Božjega.