Masovna psihologija i socijalizacija: gomila, javno mnijenje i uloge

Masovna psihologija i ponašanje gomile

· Masovna misterija – je stanje transa i obožavanje nekog idola i temelji se na iracionalnim reakcijama i postupcima.

· Moda – je određeni kulturni trend koji se periodički mijenja, a ponekad se vraća, npr. umjetnost, glazba, književnost, kultura i odijevanje.

Konvergirajuće ponašanje – je ponašanje koje okuplja ljude. Imaju čvršću strukturu i veću koncentraciju od raspršenih. Vrste:

Gomila ili masa

· Gomila ili masa je jedno novo biće i nije zbroj individualnih ponašanja pripadnika. Karakteristike gomile:

· Deindividualizacija – gubi se svoje "ja", tj. predaje se gomili. JA → MI

· Sugestibilnost – lakovjernost i povodljivost

· Neranjivost – navijači stječu dojam da su neranjivi

· Temeljno obilježje svake gomile je manipulacija izvana.

Vrste gomila

· Aktivna – pozornost sudionika usmjerena je na točno određen cilj, kada se gomila pretvara u rulju.

· Slučajna – traje najkraće i najmanje je organizirana, npr. ljudi koji slušaju uličnog glazbenika.

· Konvencionalna – okuplja se planirano i regulirano, npr. ljudi okupljeni na predavanju.

· Ekspresivna – okupila se zbog želje za uzbuđenjem ili užitkom, npr. rock koncert.

Javno mijenje ili mišljenje

Javno mišljenje je skup vrijednosnih stavova i mišljenja većine ljudi u društvu. U društvu je uvijek prevladavajuće mišljenje većine.

Teorije gomile

· Teorija zaraze – gomila hipnotički utječe na ljude uključene u nju.

· Teorija konvergencije – tvrdi da motivi koji pokreću kolektivnu akciju ne potječu iz gomile.

· Teorija nastajućih normi – naglašava nepostojanje jednodušnosti u gomili i razlike u motivima, stavovima i djelovanju članova gomile.

Socijalizacija

Socijalizacija je složeni proces učenja kojim interakcijom sa svojom društvenom okolinom usvajamo znanja, stavove, vrijednosti i ponašanja.

Biološki determinizam smatra da se većina osobina i ponašanja pojedinaca i grupa može objasniti univerzalnim prirodnim značajkama, ponajprije genetskim nasljeđem, npr. sociobiologija. Kulturni determinizam je stajalište prema kojem su za objašnjenje ponašanja odlučujући kulturni čimbenici koji se usvajaju socijalizacijom. (Margaret Mead, sazrijevanje na Samoi: mlade Samoanke su slobodno stupale u spolne odnose, adolescencija nije bila doba stresa i krize, nego doba sazrijevanja; također tri plemena: Arapeši, Čambuli...)

Društvena uloga

Svaki je socijalni položaj popraćen nizom normi koje određuju kakvo se ponašanje očekuje od pojedinaca koji zauzimaju taj položaj. Taj niz normi, odnosno kulturno definiranih prava i obaveza, naziva se društvena uloga. Postoji fleksibilnost unutar društveno uspostavljenih okvira, a kada se te granice prijeđu, slijede sankcije. Jedan društveni položaj najčešće je povezan s više uloga koje onda tvore skup ili set uloga. Odstupanja od izvođenja uloga mogu biti uzrokovana različitim faktorima, npr. psihički problemi.

Tipovi socijalizacije

Socijalizacija je proces koji traje čitav život. Razlikujemo nekoliko tipova socijalizacije:

1. Primarna socijalizacija – ostvaruje se u prvim godinama života i izuzetno je bitna za daljnji razvoj pojedinca.
2. Sekundarna socijalizacija – započinje u kasnijem djetinjstvu, kad djeca osim članova najuže obitelji češće dolaze u dodir i s drugim ljudima.
3. Anticipativna socijalizacija – ovaj tip prvenstveno je usmjeren na buduće uloge osobe. Škola u velikoj mjeri znači socijalizaciju za buduće zaposlenje.
4. Razvojna socijalizacija – u času kada pojedinac preuzme novu ulogu, mora se stalno prilagođavati uvjetima okoline.
5. Obrnuta socijalizacija – stariji uče od mladih, npr. obitelji imigranata.
6. Resocijalizacija – neke promjene uloga zahtijevaju učenje potpuno novih obrazaca ponašanja, npr. osoba koja je ostala paralizirana.

Čimbenici socijalizacije

• Obitelj – izravno utječe na pojedinca od rođenja.
• Škola – ima ulogu podučavanja znanjima i vještinama.
• Skupina vršnjaka
• Masovni mediji i ostali čimbenici