Rudarstvo i industrija u Hrvatskoj: Energetika, sirovine i regije
Rudarstvo u Hrvatskoj
Ugljen – 600 milijuna tona rezervi, proizvodnja nije isplativa, današnja potrošnja iznosi 32%, uvoz se koristi za rad termoelektrana, za industriju i ogrjev.
Metalne rude – ima ih malo, ležišta željezne rude su mala i nerentabilna za iskorištavanje, pa se potrebe zadovoljavaju uvozom iz drugih zemalja.
Boksit – ležišta u dinarskim područjima sjeverne Dalmacije; Hrvatska sudjeluje u europskim rezervama boksitne rude s 20%. Proizvodnja boksita je u opadanju jer se izvozi kao sirovina, a prerada u aluminij je zbog visoke cijene neisplativa.
Morska sol – proizvodnja je u padu jer su solane neisplative. Solane imaju dugu tradiciju, a najstarija je na Brijunima. U Hrvatskoj se godišnje potroši 120 000 tona soli, a 100 000 tona se uvozi, dok 25 000 tona dolazi iz naših solana.
Lapor – mješavina gline i vapnenca koja se koristi za proizvodnju cementa. Područja eksploatacije nalaze se kod Kaštela, Umaga i Koromačna.
Građevni kamen – rijetko i posebno bogatstvo nemetalnih ruda Hrvatske. Na Braču se nalazi najkvalitetniji kamen, a kamenolomi su kod Pučišća, Benkovca i Pazina.
Energetika u Hrvatskoj
Nafta – neobnovljivi, najvažniji izvor energije. Kod nas je nafta u stalnom opadanju; nekada je proizvodila 2/3 domaćih potreba, a trenutno zadovoljava 15% potreba. Zalihe iznose 20 milijuna tona, a rezerve su male.
Zemni plin – najvažniji energent u strukturi potrošnje, pogodan za eksploataciju, ekološki prihvatljiviji i velike energetske vrijednosti. Najveća nalazišta nalaze se u Panonskoj nizini.
Električna energija – pokazatelj razvijenosti zemlje. Potrebe su sve veće, a nemamo vlastitih izvora. Do 2020. potrošnja će porasti na 21 TWh. Potrebe za električnom energijom podmirujemo iz hidroelektrana i nuklearne elektrane Krško. Cetina i Drava vodeće su po broju hidroelektrana.
Industrijske grane Hrvatske
Metalna industrija – zapošljava 1/5 industrijskih radnika, a temelji se na crnoj i obojenoj metalurgiji. Željezare su u Sisku i Kaštel-Sučurcu. Bitna je proizvodnja metalnih proizvoda ili prerada metala; u Slavonskom Brodu i Karlovcu razvile su se strojogradnja i proizvodnja prometnih znakova. Problem je nedostatak sirovina.
Brodogradnja – industrijski simbol Hrvatske, gradnja kvalitetnih brodova (Korčula, Betina, Mali Lošinj, Pula, Rijeka). Pojavom Azije naša proizvodnja postaje skuplja i nastaju gubici, ali smo i dalje u vrhu po broju narudžbi. Uljanik je primjer pozitivnog financijskog poslovanja.
Prehrambena industrija – druga industrijska grana u Hrvatskoj 2012. godine, razgranata i zastupljena zbog povezanosti s poljoprivredom. I dalje se dio prehrambenih proizvoda uvozi. Najvažnija je „Podravka“. Razvijena je mliječna i mesna industrija, a cilj je proizvodnja ekološki zdrave hrane.
Tekstilna industrija – sve veći pad u proizvodnji, pretežno zapošljava žene. Osjećaju se posljedice globalizacije; naše tvornice su u stečaju ili su smanjile intenzitet proizvodnje, čime se smanjuje broj zaposlenih.
Kemijska i farmaceutska industrija – razvijena u Zagrebu (petrokemija) i Kutini (umjetna gnojiva). U Zagrebu je najrazvijenija farmaceutska industrija (npr. „Pliva“). Privatizacijom i gubitkom prava na proizvodnju poznatih lijekova gubi moć i važnost.
Drvna industrija – temelji se na preradi drva, razvijena je u Gorskoj Hrvatskoj i Slavoniji. Udio u proizvodnji drvne mase je u porastu, ali Hrvatska drvo izvozi da bi ga kasnije u prerađenom obliku ponovno uvezla po većoj cijeni.
Odnos radne snage i dobiti
Radno intenzivna – zapošljava velik broj radnika, zahtijeva niza investicijska ulaganja, manju dobit.
Kapitalno intenzivna – zasniva se na suvremenoj tehnologiji, velikim ulaganjima, manjem broju zaposlenih i većoj dobiti.
Industrijske regije
- Zagrebačka – 30% industrijskih radnika
- Sisačka – metalurgija i nafta
- Međimurska-podravska – tekstilna, prehrambena, mliječna i farmaceutska industrija
- Osječka-brodska – prehrambena i drvna industrija
- Riječka-istarska – prehrambena industrija i brodogradnja
- Južnohrvatska – metalna industrija, brodogradnja, prehrambena industrija i proizvodnja kamena