Titranje: Vrste, Zakoni i Formule
Titranje
Titranje je periodično ponavljanje gibanja u prirodi. Prestaje kada se težina utega uravnoteži sa silom elastične opruge.
F = k · x | S0 = A - amplituda, maksimalna udaljenost
Elongacija (S) - bilo koja udaljenost od ravnotežnog položaja
Period (T) - vrijeme jednog titraja T = t/N (s)
Na oprugu djeluje elastična potencijalna energija te se dalje giba zbog inercijalne sile.
Frekvencija
f = N/t (s-1 = Hz); t = N/T; f = N · t; f = 1/T
Analogija titranja i kružnog gibanja
sinα = S/r | sinα = S/S0 | S = S0 sinα | ω (omega, kutna brzina) = α/t | ω = 2π/T = 2πf
S = S0 sinωt | S = S0 sin2πft - promjena elongacije
v = v0 cosα | v = v0 cosωt | v = v0 cos2πft
Akceleracija
Akceleracija je posljedica djelovanja sile (uzrok promjene stanja gibanja).
Dok sila raste prema gore, elongacija raste prema dolje.
a = ac sin(α + π/2) | a/ac = S/r | a = (ac/r) · S | ac = 4rπ2/T2 | a = (4rπ2/T2) · (r/S)
F = m · a | F = m · 4rπ2/T2 · r · S | F = -k · S - izraz za elastičnu silu (obratno-povratna sila)
Elongacija se mijenja po zakonu sinusa.
k = 4π2 · m/T2 | T = √(4π2 · m/k) | T = 2π√(m/k)
Prigušeno titranje
Prigušeno titranje je kvaziperiodično titranje; javlja se kada uz harmoničku silu na tijelo djeluje i sila otpora sredstva u kojem se tijelo nalazi.
A1 - A2 - razlika prvog perioda | δ (delta) = (An - 1)/An - dekrement titranja (omjer jedne i sljedeće amplitude)
Energija se gubi u svakom titraju; sljedeća amplituda umanjuje se za 1/δ.
An = δn-1 · A1
Jako gušenje
Kod viskoznih tekućina stvaraju se veći otpori gibanju.
- Ekstremno jako - tijelo se neće uspjeti vratiti u ravnotežni položaj, nema više inercijalne sile (kinetička energija se pretvara u potencijalnu, inercija slabi).
- Kritično - tijelo se za najkraće vrijeme vrati u ravnotežni položaj.
Što je gušenje jače, frekvencija se smanjuje (√, ω → 0, teži nuli), a period teži beskonačno velikoj vrijednosti (T → ∞).
Q-faktor
Q-faktor je približan broj titraja dok se ne izgubi energija titrajućeg sustava.
Q = 2π Wn/(Wn - Wn+1) | energija odlazi s vremenom; nazivnik definira približan broj titraja.
Prisilno titranje
Prisilno titranje nastaje kada na titranje utječe vanjska sila (npr. uteg i sila (ruka) titraju u protufazi, što je frekvencija veća, to je puno veća od vlastite).
- Za f < f0 - titranje se ne povećava, amplituda se ne mijenja (titranje u fazi).
- Za f >> f0 - titranje je u protufazi, amplituda se s frekvencijom vanjske sile smanjuje (kada ruka ide dolje, uteg već ide gore).
- Za f = f0 - titranje je u fazi i amplituda doživljava ekstremne vrijednosti. Rezonantno titranje (pobuđeno vanjskom silom).
Prijenos energije titranja odvija se istom ili približno istom frekvencijom (ljuljačka, šipka).
Energija raste s kvadratom amplitude: Q = f/Δf.
100 mHz = Qf = 105
Važna oštrina