Jazz: Povijest, stilovi i glazbeni sastavi

Jazz je kraj 19. i početak 20. stoljeća u New Orleansu nastao iz bluesa, radnih i duhovnih pjesama te iz duhovnih nastalog gospela (pjevanje u „crnim“ crkvama). Riječ je o autohtonom američkom glazbenom stilu, spoju segmenata iz različitih dijelova svijeta: spoju američkih ritmova, europske melodije i afro-europske harmonije. Značajka jazza je improvizacija (glazba nije zapisana, izvodi se iz glave). Pisan je kao tema s varijacijama: postoji glavna tema, a zatim svatko svira svoju posebnu temu.

Sastavi u jazzu

Jazz sviraju dvije vrste sastava:

• Combo (komorni sastav, 2 do 8 izvođača)
• Big band (swing), 14 do 30 izvođača

Instrumenti u sastavu:

• Trube (posebna truba krilnica), 2 do 3
• Tromboni, 2 do 3
• Saksofon, 4 do 6 (sopran, alt, tenor, bariton sax.)
• Kontrabas ili bas gitara
• Klavir ili klavijature
• Bubnjevi

Temelj sastava je ritam sekcija (bas ili kontrabas, klavir, gitara). Solistički instrumenti su truba, tromboni, saksofon i klarinet, a koriste se i sordine (prigušivači zvuka).

Blues, ragtime i poznate pjevačice

Jazz je u bluesu kombinacija jazza i countryja, s nepravilnim tonovima (blues: plavo, tužno). Ragtime su razboriti američki pijanisti, ritam afroameričke glazbe s kraja 19. i početka 20. stoljeća, izveden na klaviru, veseo i vedar.

Najpoznatije pjevačice jazza su Billie Holiday, Bessie Smith, Ella Fitzgerald, Sarah Vaughan i Etta James.

Stilovi jazza

New Orleans jazz

Prvi jazz nastao je među kreolcima (glazbenicima španjolske kolonije) te afroameričkim i kreolskim glazbenicima. Ujedinio je stilove ragtimea i bluesa. Svira se u combo sastavima s grupnom improvizacijom, a koriste se truba, klarinet i tromboni. Najpoznatiji predstavnik je Louis Armstrong „Satchmo“.

Swing

Swing svira big band, bez mogućnosti improvizacije. Plesne dvorane otvaraju se diljem Amerike, a glazba je plesna i namijenjena većim masama ljudi. Saksofon je najvažniji instrument. Poznati predstavnici su Duke Ellington (1500 skladbi), Count Basie i Benny Goodman. Boogie woogie je brzo sviranje na glasoviru.

Bebop

Naziv je dobio kao onomatopeja kratkih nota karakterističnih za krajeve skladbi. Bebop se vraća manjim sastavima i improvizaciji te početkom 40-ih nastaje kao combo glazba. Iako prestaje biti zanimljiv široj publici, ostaje važan stil. Predstavnici su Charlie Parker (saksofonist) i Dizzy Gillespie (trubač).

Cool Jazz

Cool jazz nastaje početkom 50-ih i sličan je bebopu, ali je manje emocionalan i suzdržaniji. Predstavnik je trubač Miles Davis. Ne teže snažnim dojmovima, skladbe su duže, a koriste se nekonvencionalni instrumenti za jazz, poput violine, violončela, flaute i roga.

Free Jazz

Free jazz donosi apsolutnu i potpunu improvizaciju. Predstavnik je saksofonist John Coltrane.

Jazz Rock

Jazz rock spaja jazz improvizaciju s elektroničkim ritmom i pozornost usmjerava na cijelu grupu. Predstavnici su Herbie Hancock, Chick Corea i Miles Davis.